Foo konyese Programa Jenosidiu Kamboja iha Universidade Yale

Durante tinan 1975-1979, rejimi iha Kamboja halo jenosidiu (oho ema ho intensaun atu halo mohu povu balu), hodi halo ema nain 1.700.000 mate. Nee dehan, hosi populasaun Kamboja tomak, 21% lakon sira nia vida. Durante tinan atus ida ikus nee, iha mundu tomak iha deit trajedia uitoan mak todan liu ida nee. Momentu nebaa, Pol Pot ho nia rejimi ukun Kamboja. Sira sempre halo violensia hodi halo mudansa politika tuir sira nia hakarak, sira odi suku balu, i ba sira ema nia vida la vale buat ida. Tanba nee sira hanehan i halo terus povu aat liu, i oho ema too sura la hetan. Nunee sira hanesan moos rejimi ohodor seluk, hanesan Imperiu Otoman durante Jenosidiu iha Armenia, Uniaun Sovietika durante ukun Stalin nian, Alemanya durante Nazi sira nia ukun, i too ikus Timor Leste, Guatemala, Iugoslavia ho Ruanda. Iha fulan Marsu tinan 2003, Nasoens Unidas asina akordu ida ho Kamboja atu harii tribunal ida para halo justisa ba rejimi Khmer Rouge nia boot sira nebee sei moris hela.

Iha fulan Dezembru tinan 1994, Programa Jenosidiu Kamboja (PJK) iha Universidade Yale simu subsidiu primeiru $499.000 hosi Gabinete Investigasaun Jenosidiu Kamboja nian iha Ajensia Azia Leste ho Pasifiku iha Departmentu Estatal Estadus Unidus nian. Iha tinan 1995-96 governu Australia, governu Olanda ho moos Fundasaun Henry Luce Inc. foo osan tan. Iha tinan 1997, Departementu Estatal nia Ajensia Demokrasia, Direitus Umanus ho Trabalyu foo tan $1.000.000, no iha tinan 1999, sira aumenta tan $150.000.

Iha fulan Janeiru tinan 1995, PJK harii Sentru Dokumentasaun Kamboja (SD-Kam) iha sidade Phnom Penh. Sira hahuu kedas halo dokumentasaun kona ba ema bara-barak nebee rejimi Demokratiku Kampuchea (DK), ho sira nia xefi Pol Pot, oho durante 1975-1979. PJK foo treinu ba staf Kamboja oan iha Sentru Dokumentasaun nee, fornese material nebee mak sira presiza, no moos buka atu: 
1) rekolya, estuda, no rai didiak informasaun hotu-hotu nebee sei iha kona ba periodu nee iha Kamboja.
2) fahe informasaun nee ba tribunal nebee mak prontu atu halo justisa ba kriminozu funu nian iha Kamboja no ba suspeitu jenosidiu nian nebee sei moris hela, no
3) ajuda ema atu analiza didiak hodi kompriende klean liu tan jenosidiu, atu nunee sira bele prevene violensia politika ho violensia kontra suku iha fatin selu-seluk iha mundu.

Durante tinan sanulu resin tolu liu ba, Programa Jenosidiu Kamboja lao ba oin tuir objetivu hirak nee, liu hosi atividade oin haat: halo dokumentasaun, rai didiak informasaun, halo peskiza, no foo treinamentu.

Por ezemplu, iha Phnom Penh iha tinan 1996, PJK hetan asesu ba arkivu Santebal, nebee hamutuk pajina 100.000. Santebal nee uluk polisia seguransa ba rejimi Khmer Rouge nian. Depois, Universidade Yale nia Biblioteka Sterling hatama arkivu nee tomak ba mikrofilmi hodi rai didiak para matenek nain sira iha mundu tomak bele haree. Hahuu tinan 2007, ami moos rekolya i publika dadus 22.000 kona ba ema nia biografia ho kona ba livru ho publikasaun, ho moos fotografia liu hosi 6.000, hamutuk ho dokumentu, tradusaun, ho mapa. Ami moos publika livru PJK nian neen ho artigu peskiza sanulu nebee foo informasaun luan kona ba jenosidiu Kamboja. Iha tan PJK niadatabase interativu foun ida, naran Database Geografia Kamboja nian (Cambodian Geographic Database, CGEO), nebee foo dadus kona ba buat barak: Ida mak Kamboja nia suku 13.000. Ida seluk makfatin 115.000 nebee aviaun EU buka atu bomba durante tinan 1965-75. Iha altura nebaa, sira semo iha Kamboja laran para hamonu bomba dala 231.000, hodi hamonu bomba hamutuk tonelada 2.750.000. Databasenee moos hatudu komarka 158 nebee Pol Pot nia rejimi Khmer Rouge halao durante 1975-79, fatin 309 nebee sira uza hodi hakoi ema barak loos (matenek nain sira siik dehan rate iha fatin hirak nee hamutuk 19.000), ho monumentu 76 nebee ema harii depois de tinan 1979 hodi komemora vitima Khmer Rouge nian.

Programa Jenosidiu Kamboja hahuu servisu nee iha tinan 1994. Nee tempu diak ida atu hahuu, tanba molok tinan nee iha obstakulu balu nebee halo ema la bele taka didiak tempu jenosidiu nee, maibee too 1994, obstakulu hirak nee hasai tiha ona. Durante Funu Malirin (Perang Dingin) Estadus Unidus bandu la bele halo negosiu no diplomasia ho rai Kamboja, maibee liu tiha funu nee, sira hasai tiha bandu nee. Nunee sira loke dalan laos deit ba sasaan atu tama-sai Kamboja hosi liur, maibee moos ba ideia ho informasaun atu tama-sai iha nasaun nee. Iha tinan 1993 ONU responsabiliza eleisaun demokratiku ida iha Kamboja. Liu hosi eleisaun nee, Khmer Rouge lakon nia poder politiku, i governu bandu tiha partidu nee. Maski partidu nee ilegal ona, sira kaer kilat i koalia makaas nafatin, i ema balu konfiar nafatin ba sira nudar partidu politiku. Too ikus, iha tinan 1994, Kongresu Estadus Unidus pasa Lei Justisa Jenosidiu Kamboja nian. Liu hosi lei nee, governu Amerika foo nia aan atu buka justisa ba vitima jenosidiu Kamboja nian. Iha tempu nebaa mak foin governu Kamboja ho komunidade internasional sai laran ida kona ba jenosidiu. Nunee tempu nebaa diak ba Programa Jenosidiu Kamboja atu hahuu servisu, i programa nee moos simu suporta diak hosi Kamboja rai laran ho moos hosi rai liur.

Iha tinan 1997, Governu Kamboja husu Estadus Unidus nia tulun atu halo autor jenosidiu responsabiliza iha lei nia okos ba krimi nebee sira halo durante tempu Khmer Rouge nian. Iha tinan tuir mai, Sekretariu-Jeral ONU harii Grupu Matenek Nain kona ba Kamboja para foo konselyu legal kona ba asuntu nee. Iha tinan 1999, grupu nee rekomenda atu harii tribunal internasional ida atu tesi lia kona ba jenosidiu ho moos krimi selu-seluk nebee Khmer Rouge halo. ONU halo negosiasaun ho Kamboja durante tinan rua-tolu nia laran kona ba tribunal nee atu sai oinsaa. Too iha fulan Fevereiru tinan 2002 ONU dada-an hosi prosesu negosiasaun nee. Maibee iha Novembru tinan 2002 sira tama fila fali negosiasaun nee, liu hosi rezolusaun ida nebee Komisaun Tres ONU nian foo sai.

Programa Jenosidiu Kamboja halibur ona dadus ho informasaun barak loos nebee matenek nain sira kee durante tinan 25 nia laran, para ema bele kompriende didiak ambiente sosial ho politiku nebee iha durante tempu jenosidiu iha Kamboja. Periodu nee importante loos iha istoria politika Kamboja ho istoria politika internasional nian, i durante tempu nee, liu hosi 1/5 povu Kamboja hotu-hotu mate. Informasaun barak nee kona ba aspetu hotu-hotu, i bazeia ba evidensia nebee forti loos. Ema hosi mundu tomak bele haree informasaun nee, inklui ema Kamboja iha rai laran, matenek nain hosi liur, prokurador, ho matenek nain kona ba lei. Sira bele asesu liu-liu PJK nia Database Jenosidiu Kamboja iha Internet, ho dadus (record) maizumenus 28.000. Hosi 11 Novembru 2001 too 30 Novembru 2003, ema loke Internet hodi haree ba PJKniawebsite dala 825.707. Nee dehan katak, iha semana ida nia laran, ema haree ba website nee maizumenus dala 7.700. Hahuu hosi 23 Outubru 2005 too 21 Outubru 2007, ema haree ba website PJK dala 1.080.679.

PJK servisu nafatin. Nunee moos Sentru Dokumentasaun Kamboja, nebee PJK uluk harii i suporta hosi tinan 1995 too 2001, maibee agora hamriik mesak ona. Instituisaun rua nee halibur ona dadus ho informasaun barak nebee uluk sei falta kona ba jenosidiu iha Kamboja. Sira moos hatudu ezemplu diak ida atu ema nebee aban-bainrua estuda kona ba jenosidiu seluk bele halo tuir. Servisu importante ida nebee sira halo, mak tulun makaas ONU nia Grupu Matenenek Nain kona ba Kamboja. Nunee moos, aban-bainrua sira sei foo tulun makaas ba tribunal internasional ka nasional nebee sei harii karik. PJK halibur moos metodu ho ekipamentu hodi fasilita prosesu dokumentasaun ho justisa, iha Kamboja laran ho moos iha mundu tomak. Sira tau hamutuk estudu nebee klean, teknolojia nebee modernu, dokumentasaun ho treinu legal nebee diak liu, ho instrumentu legal internasional, hodi taka didiak trajedia jenosidiu nee. Durante tinan atus ida ikus nee, iha mundu tomak iha deit trajedia uitoan mak todan liu jenosidiu Kamboja nee. Programa Estudu Jenosidiu, nebee harii iha Sentru Yale ba Estudu Internasional ho Rejional iha fulan Janeiru 1998, halo komparasaun entre jenosidiu oi-oin. Sentru nee aplika esperiensia PJK nian, hodi foo treinu ba matenek nain sira hosi area oi-oin atu halo peskiza ho dokumentasaun kona ba trajedia seluk nebee akontese iha tempu modernu, hahuu hosi jenosidiu nebee Nazi sira halao too Ruanda ho Timor Leste. Sentru nee moos prontu ajuda vitima sira atu buka halo autor jenosidiu responsabiliza sira nia hahalok tuir lei, se karik ajudu nee serve ba situasaun.

Ho lian Khmer

Português